Marija Sarić-Krsmanović

 

 Dr Marija Sarić-Krsmanović – naučni saradnik

 

Elektronska pošta  marija.saric@pesting.org.rs
Obrazovanje  2008 – Diplomirani inženjer zaštite bilјa i prehrambenih proizvoda, Polјoprivredni fakultet, Beograd
 2013 – Doktor biotehničkih nauka, Poljoprivredni fakultet, Beograd
Zvanja  2012 – 2014 - Istraživač pripravnik
 2014 - Naučni saradnik
Profesionalno iskustvo  2008 – 2012 – Stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (Poljoprivredni fakultet, Beograd)
 2012 – Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd
Nagrade i priznanja
 
Oblasti istraživanja  Biotehničke nauke – Polјoprivreda – Fitomedicina: Herbologija
Članstvo u udruženjima  Društvo za zaštitu bilјa Srbije
 Herbološko društvo Srbije
 European Weed Research Society (EWRS)
 The International Parasitic Plant Society (IPPS)
Izabrani radovi Vrbničanin S., Sarić-Krsmanović M., Božić D. (2013): The effect of field dodder (Cuscuta campestris Yunck.) on morphological and fluorescence parameters of giant ragweed (Ambrosia trifida L.). Pesticides and Phytomedicine, 28(1): 57-62.

Božić D., Sarić M., Malidža G., Ritz C., Vrbničanin S. (2012): Resistance of sunflower hybrids to imazamox and tribenuron-methyl. Crop Protection, 39: 1-10.

Bozic D., Saric-Krsmanovic M., Pavlovic D., Vrbnicanin S. (2013): Effect of nicosulfuron on plant traits of Xanthium strumarium. Journal of Plant Diseases and Protection, 120 (5/6), 233–237.

Sarić M.
, Božić D., Pavlović D., Elezović I., Vrbničanin S. (2012): Temperature effects on common cocklebur (Xanthium strumarium L.) seed germination. Romanian Agricultural Research, 29: 389-393.

Sarić-Krsmanović, M., Božić, D., Pavlović, D., Radivojević, Lj, Vrbničanin, S. (2013): Temperature Effects on Cuscuta campestris Yunk. Seed Germination. Pesticides and Phytomedicine, 28:187-193.

 

Kada bismo posmatrali pravu prirodu stvari,
svako zeleno drvo je daleko vrednije kao takvo, nego da je napravljeno od zlata i srebra.
Martin Luther

Nema stvari koja bi bila tako vredna poučavanja kao priroda.
Nikola Tesla