Emil Rekanović

 

Dr Emil Rekanović – viši naučni saradnik

 

Elektronska pošta  emil.rekanovic@pesting.org.rs
Obrazovanje  2000 – Diplomirani inženjer zaštite bilјa, Polјoprivredni fakultet, Beograd
 2005 – Magistar biotehničkih nauka – oblast agronomskih nauka – fitofarmacija, Polјoprivredni fakultet, Beograd
 2009 – Doktor biotehničkih nauka – oblast zaštite bilјa i prehrambenih proizvoda, Polјoprivredni fakultet, Beograd
Zvanja  2001 – Istraživač pripravnik
 2006 – Istraživač saradnik
 2010 – Naučni saradnik
 2015 – Viši naučni saradnik
Profesionalno iskustvo  2001 – Institut za zaštitu bilјa i životnu sredinu, Beograd
 2004 – Institut SRBIJA – Centar za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd
 2006 – Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd
Nagrade i priznanja  
Oblasti istraživanja  Biotehničke nauke – Polјoprivreda – Zaštita bilјaka: Fitopatologija
Članstvo u udruženjima  Društvo za zaštitu bilјa Srbije
Izabrani radovi Kosanović D., Potočnik I., Duduk B., Vukojević J., Stajić M., Rekanović E., Milijašević-Marčić S. (2013): Trichoderma species on Agaricus bisporus farms in Serbia and their biocontrol. ANNALS OF APPLIED BIOLOGY, doi: 10.1111/aab.12048.

Milijašević-Marčić, S., Gartemann, K H., Frohwitter, J., Eichenlaub, R., Todorović, B., Rekanović, E., Potočnik, I. (2012): Characterization of Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis strains from recent outbreaks of bacterial wilt and canker in Serbia. EUROPEAN JOURNAL OF PLANT PATHOLOGY, 134, 697-711.

Milijašević-Marčić, S., Todorović, B. Potočnik, I., Stepanović, M., Rekanović, E. (2012): First report of Pseudomonas tolaasii on Agaricus bisporus in Serbia PHYTOPARASITICA, 40 (3), 299-303.

Todorović, B., Milijasević-Marčić, S., Potočnik, I., Stepanović, M., Rekanović, E., Nikolić-Bujanović, Lj., Čekerevac, M. (2012): In vitro activity of antimicrobial agents against Pseudomonas tolaasii, pathogen of cultivated button mushroom. JOURNAL OF ENVIRONMENTAL SCIENCE AND HEALTH, Part B, 47 (3), 175-179.

Rekanović, E., Potočnik, I., Milijašević-Marčić, S., Stepanović, M. Todorović, B., Mihajlović, M. (2012): Toxicity of metalaxyl, azoxystrobin, dimethomorph, cymoxanil, zoxamide and mancozeb to Phytophthora infestans isolates from Serbia. JOURNAL OF ENVIRONMENTAL SCIENCE AND HEALTH, Part B, 47 (5), 403-409.

Potočnik I., Vukojević J., Stajić M., Rekanović E., Stepanović M., Milijašević S., Todorović B. (2010): Toxicity of biofungicide Timorex 66 EC to Cladobotryum dendroides and Agaricus bisporus. CROP PROTECTION, 29, 290-294.

Potočnik, I., Vukojević, J., Stajić, M., Tanović B., Rekanović, E. (2010): Sensitivity of Mycogone perniciosa, pathogen of culinary-medicinal button mushroom Agaricus bisporus (J. Lge) Imbach (Agaricomycetideae), to selected fungicides and essential oils. INTERNATIONAL JOURNAL OF MEDICINAL MUSHROOMS, 12(1): 91-98.

Milijašević S., Todorović B., Rekanović E., Potočnik I., Gavrilović V. (2009): Races and hosts of Pseudomonas syringae pv. tomato in Serbia. ARCHIVES OF BIOLOGICAL SCIENCES, 61(1): 93-102.

Potočnik I., Vukojević J., Stajić M., Rekanović E., Milijašević S., Stepanović M., Todorović B. (2009): Toxicity of fungicides with different modes of action to Cladobotryum dendroides and Agaricus bisporus. JOURNAL OF ENVIRONMENTAL SCIENCE AND HEALTH, Part B, 44(8), 823-827.

Potočnik, I., Vukojević, J., Stajić, M., Rekanović, E., Milijašević, S., Todorović, B. and Stepanović, M. (2009): In Vitro Toxicity of Selected Fungicides from the Groups of Benzimidazoles and Demethylation Inhibitors to Cladobotryum dendroides and Agaricus bisporus. JOURNAL OF ENVIRONMENTAL SCIENCE AND HEALTH, PART B: PESTICIDES, FOOD CONTAMINANTS, & AGRICULTURAL WASTES, 44(4): 365-370.

Rekanović E., Milijašević S., Todorović B., Potočnik I. (2007): Possibilities of Biological and Chemical Control of Verticillium Wilt in Pepper. PHYTOPARASITICA, 35(5): 436-441.

 

 

Kada bismo posmatrali pravu prirodu stvari,
svako zeleno drvo je daleko vrednije kao takvo, nego da je napravljeno od zlata i srebra.
Martin Luther

Nema stvari koja bi bila tako vredna poučavanja kao priroda.
Nikola Tesla